Srpska pravoslavna crkva i vernici, koji poštuju Julijanski kalendar, sutra obeležavaju Hristovo stradanje, Veliki petak, dan kada je Isus osuđen i razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude i spasenje sveta.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom u hrišćanstvu. Na ovaj dan se posti, a običaj je da se izbegava preterana fizička aktivnost, slavlje i poroci.
Većina pravoslavaca u našoj zemlji farba jaja na Veliki petak, mada u nekim delovima zemlje, to se radi i na Veliki četvrtak. Od Velikog četvrtka do Vaskrsa (nedelje), ne zvone crkvena zvona jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vreme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom. U pravoslavnim hramovima se iznosi Plaštanica.
Na Veliki petak se ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem delova jevanđelja o događajima dana Stradanja. Vaskrs, dan kada je Isus Hrist vaskrsnuo, ove godine se u našoj zemlji slavi u nedelju, 12. aprila.
Prema zakonu o državnim i drugim praznicima veliki petak, prvi i drugi dan Vaskrsa su neradni dani. Većina zaposlenih neće raditi, a oni čija priroda posla to zahteva, radiće po sistemu dežurstva.